O Hrvatskoj

• Položaj: Hrvatska se nalazi u jugoistočnoj Europi, na obali Jadranskog mora.  
• Površina: 56.538 km2 
• Dužina obale: 1778 km 
• Otoci: 1185 
• Stanovništvo: 4,8 milijuna 
• Glavni grad: Zagreb, cca. 1 milijun stanovnika 
• Službeni jezik: 
• Hrvatski Valuta: Kuna (KN)

Opći podaci: Hrvatska je parlamentarna demokracija, koja kulturno i povijesno pripada u srednjoeuropski kulturni krug. Zemljopisno je podijeljena na deset regija. Na sjeverozapadu zemlje prevladava kontinentalna klima, na obali sredozemna, a u planinskom dijelu planinsko-alpska klima. Od brojnih privrednih grana (obrada metala, drvna industrija, kožna industrija, industrija papira, prehrambena ind., kemijska i farmaceutska industrija, itd.) najvažnije su turizam i brodogradnja. Hrvatska ima dobro razvijene cestovne, zračne i željezničke veze, kako unutar same zemlje tako i sa inozemstvom. Hrvatska je zemlja koja nije samo bogata kulturnim vrednotama već je to zemlja s jedinstvenim prirodnim fenomenima od čije ljepote zastaje dah; Plitvička Jezera, otočje Kornati, Brijunski arhipelag, planina Velebit, najveći poluotok Jadrana, Istra, tek su neki od njih. Hrvatska ima 8 nacionalnih parkova i 10 parkova prirode, a u ekološkom pogledu je Hrvatska najčišća zemlja na području Sredozemlja. Ukratko, ovo je zemlja bogate kulture koja je znala povezati svoju tradiciju s modernim načinom života i koja na razne načine poziva na upoznavanje. Hrvatska je pravi raj za turiste, jedriličare, sportske ribolovce i istraživače prirode, ali i za gurmane, koje će oduševiti bogata gastronomska ponuda.

Kultura i povijest: od 9. do 12. stoljeća Hrvatska je bila samostalna kneževina i kraljevina (prvi hrvatski kralj, Tomislav, okrunjen je 925.g.). Iz tog doba potječu prve rano hrvatske crkve i pisani nalazi. Od 12. stoljeća do 1990. g. Hrvatska je bila pod raznim vlastodršcima, između ostalog bila je dijelom Habsburške Monarhije, što je ostavilo dubok trag u kulturi i svakodnevnom životu u kontinentalnom dijelu zemlje; za glavni grad se kaže da je mali Beč i zaista, Zagreb ima u arhitektonskom pogledu puno toga zajedničkog s Bečom. Okolica Zagreba obiluje srednjovjekovnim utvrdama i dvorcima, od kojih su najpoznatiji Trakošćan i Veliki Tabor. Na obali su tragove ostavili Rimljani, Talijani i Francuzi; gradovi na obali bogati su spomenicima iz doba Rima (Pulska Arena, Dioklecijanova palača u Splitu...) i iz Renesanse (Dubrovnik, Šibenik, Trogir...). Čak i pod stranom vlašću Hrvatska je kao posebna teritorijalna jedinica imala vlastitu upravu i sačuvala je vlastitu kulturu i duh kroz mnoga stoljeća. Hrvatska je također kolijevka poznatih umjetnika i znanstvenika koji su djelovali u Srednjem Vijeku, u doba Renesanse i u novije doba. O dugoj kulturnoj tradiciji svjedoče brojne znamenitosti i djela hrvatskih arhitekata, kipara, slikara, pisaca i poznata imena iz raznih područja znanosti, kao što su Nikola Tesla, Ruđer Bošković, Juraj Dalmatinac, Ivan Meštrović, Julije Klović, Marin Držić i brojni drugi. Od znamenitosti Hrvatske najznačajnije se nalaze na listi UNESCO-a; grad Dubrovnik, Šibenska katedrala, Rimski Grad u Trogiru, Eufrazijeva bazilika u Poreču, Dioklecijanova palača u Splitu i Plitvička jezera.